Stranica posvećena savjetima o njezi i zaštiti zuba.

Od samog osnivanja Stomatološka ordinacija dr Topić posebnu pažnju poklanja edukovanju svojih pacijenata. Tako je i danas: želja za nesebičnim davanjem i pružanjem informacija bitan je segment profesionalne djelatnosti. Razgovor sa pacijentom je neophodan, to je pristup kojim se ostvaruje kontakt sa pacijentom.

Želimo da Vas posavjetujemo, da Vam pomognemo, da Vas naučimo, da Vaš dolazak kod nas ne predstavlja samo rutinski rad stomatologa bez Vaše saradnje. Odgovorićemo na neka Vaša pitanja, približit ćemo Vam jedan segment naše profesije. Ovi tekstovi su načinjeni na osnovu iskustva i permanentne analize stanja pacijenata, a prikazani su na sajtu sa ciljem edukacije.

• Preventiva ili terapija?

“Bolje spriječiti, nego liječiti !” Preventivni postupci važni su prije, za vrijeme i nakon terapije. Pogrešno je mišljenje da nakon sanacije usta i zuba preventiva više nije tako važna. Radije pazite na redovnu dnevnu higijenu zuba i idite na redovne kontrole, jer, zapamtite, preventiva je najpametniji i najisplativiji oblik čuvanja oralnog zdravlja. Preventivom se poštedite boli i troška.

• Kako započeti sa preventivom?

Po mogućnosti još prije rođenja. Kontrola desni je obavezna za trudnice! Bakterije prisutne u usnoj duplji mogu preći u amnionsku tečnost kod trudnice što povećava rizik od spontanih pobačaja, prijevremenih porođaja i drugih komplikacija opasnih po život bebe i majke.

• Koliko često treba otići kod stomatologa?

Preporučljivo je otići barem dva puta godišnje, ako ne i češće. Tako stomatolog na vrijeme može prepoznati i spriječiti probleme u svojim ranim fazama kad ih je lako riješiti, prije nego postanu veća smetnja. Dobro razmislite šta vam se više isplati: redovne kontrole i male bezbolne intervencije ili čekati da vas zub zaboli.

• Šta podrazumjeva redovnu kontrolu zuba?

Tokom redovnih stomatoloških kontrola, stomatolog će vam detaljno pregledati sve zube i prekontrolisati stare plombe, a ukoliko otkrije karijes odmah ga popraviti. Kod redovnih kontrola uglavnom se radi o početnom karijesu pa ćete takav bezbolan zahvat puno lakše podnijeti. Kontrolni pregled uključuje i poliranje zuba specijalnom pastom s antiseptičkim djelovanjem, eventualno čišćenje zubnog kamenca i fluoridaciju primjenom preparata fluora u obliku laka koji se kistom ili četkicom nanosi na prethodno profesionalno očišćene i osušene zube.

• Kada dijete treba prvi put odvesti zubaru?

Posjete stomatologu je potrebno započeti sa dvije, a najkasnije sa dvije i po godine starosti djeteta. To je potrebno kako bi se kontrolisalo zdravlje usne šupljine djeteta, a ujedno i dijete priviklo na ljekara i ambijent ordinacije i time izbjegao nepotrebni strah od stomatologa.

• Kako izbjeći dječij strah od stomatologa i ordinacije?

Dječiji strah od stomatologa uzrokovan je obično činjenicom da dijete nikad prije nije bilo u ordinaciji. Taj osjećaj nepoznatog je čest razlog nervoze. Veliku ulogu u suzbijanju straha djece od zubara imaju prije svega roditelji, koji mališanu treba da objasne zbog čega su ove posjete važne i zašto ne treba dozvoliti da se zubići pokvare. Roditelji treba, kada posećuju stomatologa zbog svojih zuba, da sa sobom povedu i dijete kako bi ličnim primjerom uticali na ponašanje djeteta u ordinaciji i dijete naviklo na ambijent ordinacije. Mali pacijent mora znati zbog čega dolazi kod zubnog ljekara. Djetetu već kod kuće treba govoriti istinu. Nema tako malog djeteta, kome se ne može odgovarajućim rječnikom objasniti zbog čega treba popravljati zube i šta će se dogoditi ako se to ne učini. Dijete nikako ne treba, ako nije dobro, plašiti injekcijama, vađenjem zuba i sl. Nije poželjno ni da se pred djetetom paniči ili predlaže odlaganje intervencije. Djeca do tri godine obično su kod stomatologa uz roditelja za vrijeme tretmana, dok se kod starije djece preporučuje pokazivanje nezavisnosti, a roditelji čekaju ispred ordinacije. Veoma je važno da se roditelj ne mješa u komunikaciju između djeteta i stomatologa.

• Da li ishrana utiče na zdravlje zuba?

Ishrana spada medu najvažnije faktore od kojih zavisi razvoj organizma pa i zuba kao dijela cjeline. Uticaj ishrane vrši se najprije za vrijeme razvoja zuba, zatim na izniklom zubu i na zubu i funkciji. Pravilna ishrana, veoma bitna za zdravlje zuba, naročito važna za dojenčad i djecu, a zanemaruje se savremenim načinom života i aktuelnim trendovima u svijetu pa samim tim i kod nas. U razvoju zuba potrebno je ishranom unijeti mineralne soli kalcijiuma, fosfora, magnezljuma i fluora kao i vitamina. Uticaj ishrane na zube u funkciji vrši se na dva nacina: lokalnim dejstvom hrane i dejstvom hrane preko metabolizma. Lokalne dejstvo hrane može biti mehanicko i hemijsko. Čvrsta hrana zahtjeva energičnije žvakanje i angažovanje mišica što dovodi do pojačanog strujanja krvi u vilicama i bolje ishrane zubnog tkiva. Hemijsko dejstvo hrane se ogleda preko djelovanja bjelančevina, masti, i ugljenih hidrata. Bjelančevine se u ustima neznatno menjaju i one imaju alkalicni karakter. Masti se skoro ne mijenjaju a pripisuje im se zaštitni karakter od karijesa. Ugljeni hidrati podliježu najvećim promjenama u ustima i njihovo hemijsko dejstvo je najizraženije. Smanjena upotreba hrane bogate ugljenim hidratima naročito slatkiša i ljepljivih tijesta od bijelog brašna, smanjuje mogucnost pojave karijesa.

• Šta dovodi do karijesa?

Najčešći uzrok je dentalni plak. To su naslage na zubima koje sadrže ugljene hidrate, bakterije i ostalo. Ako se zubi ne peru pravilno, doći će do nakupljanja plaka i uz prisustvo bakterija (streptokoka) dolazi do stvaranja kiselih produkata koji oštećuju gleđ zuba i tako počinje karijes. Karijes (zubni kvar) napreduje kroz debljinu gleđi i stiže do dentina (sloj ispod gleđi). Tu se on mnogo brže širi, kako u dubinu, tako i u širinu. Javlja se bol na hladno, slatko, što znači da je karijes napredovao do dubokih slojeva dentina i približio se pulpi (“zubni živac”). Ako se ne reaguje, karijes će da napreduje dalje, infekcija zahvata pulpu i tada se javljaju jaki spontani bolovi (sami od sebe, ničim izazvani). Bol traje, u prvo vrijeme, do pola sata, a bezbolne faze su dugačke. Ako se ne interveniše, bolne faze su sve duže a bezbolne sve kraće i tada se govori o oboljenju koje stomatolozi zovu pulpitis.

• Šta je zubni kamenac i da li ga treba uklanjati?

Zubni kamenac nastaje mineralizacijom (očvršćavanjem) mekih naslaga na zubima a u njega se ugrađuju i magnezijumove i druge soli iz pljuvačke. Kamenac je žućkaste boje, ali dolazi do njegovog prebojavanja pigmentima iz hrane i pića. Kod pušača dolazi do prebojavanja u crnu boju. Kamenac se najčešće nakuplja sa jezične strane donjih prednjih zuba i sa obrazne strane kod gornjih kutnjaka. Kamenac treba redovno otklanjati. Ljekar to radi ručnim instrumentima ili ulrazvučnim aparatom. Nakon toga dolazi do krvarenja iz desni i ljekar ih ispira (tuširanje desni).

• Da li je poslije liječenja (vađenja živca) zub “mrtav”?

To se samo tako kaže (i nije tačno). Dok je imao “živac” (nervno-vaskularni snop), on se preko njega hranio. Pored nerva u zub je ulazila jedna mala arterija a iz zuba je izlazila mala vena. Osnovna ishrana je išla preko te male arterije. Kada je pulpa oboljela, da bi zub bio sačuvan, potrebno je da se odstrani ta obolela pulpa (“živac”) koja je hranila zub. Ali, vađenjem “živca” zub nije mrtav, jer on dobija ishranu iz krvnih sudova koji dolaze iz vilične kosti. Tačno je da je ishrana takvog zuba umanjena, ali on nije nikako mrtav. Jer, da je tako, organizam bi ga odbacio kao strano telo. Tako liječen zub je krtiji od ostalih zuba i često je potrebno da se ojača kočićem. Takav zub je često i tamniji od ostalih.

• Da li treba mijenjati stare amalgam plombe?

Ako pacijent iz estetskih razloga želi da zamijeni postojeće amalgamske plombe mi ćemo mu u svakom slučaju izaći u susret i postaviti kompozitne (bijele) plombe. Mi svojim pacijentima savjetujemo da mijenjaju stare amalgamske plombe samo onda kada je to neophodno, tj. ako je plomba loša, ako se vide naprsline, ako je veza sa zubom oslabila, ako se pojavio karijes pored plombe.

• Kada uklanjati umnjake?

Ako se utvrdi da donji umnjaci neće da niknu pravilno (urađen rendgenski snimak), postoje prednosti da se oni uklone ranije, dok korjenovi ne završe rast (to je oko 16. godine). Korjenovi su tada formirani do polovine, završeno uspravljenje umnjaka, manja je tjeskoba u predjelu sjekutića i dijete je u tom uzrastu dobro za saradnju tokom hirurške intervencije. Ali, ako se još i u osmoj godini utvrdi da umnjaci neće imati mjesta, može da se planira germectomio (žermektomija), vađenje zubne klice, jer još nije počela kalcifikacija zubne krune.